Analiza meteoroloških i hidroloških odnosa u kršu primjenom parcijalne kros-korelacijske funkcije višeg reda / Ana Kadić1, Vesna Denić-Jukić1, Damir Jukić1.
Sažetak

Detekcija složenih hidroloških odnosa u krškim sustavima može se preliminarno provesti putem analize vremenskih serija oborina i protoka s naglaskom na važnost i preporuku primjene parcijalne kros-korelacijske funkcije višeg reda. Parcijalna kros-korelacijska funkcija izdvaja kontrolne vremenske serije koje bitno utječu na korelaciju razmatranih ulaznoizlaznih vremenskih serija oborina i protoka. Doprinos rada prikazan je kroz primjenu korelacijske i parcijalne korelacijske analize višeg reda za karakterizaciju hidroloških odnosa dvaju susjednih krških izvora te za karakterizaciju odnosa oborine-otjecanje. Analiza je temeljena na raspoloživim satnim vrijednostima meteoroloških podataka (oborina, temperatura i relativne vlažnosti zraka) i hidroloških podataka (protoka), na postajama u slivu Jadra i Žrnovnice. Pokazano je da vremenske serije temperatura, relativnih vlažnosti i protoka bitno utječu na korelaciju oborina-protok tijekom sušnog i kišnog razdoblja. Demonstrirani pristup predstavlja poboljšanje u istraživanju složenih hidroloških odnosa susjednih krških izvora i primjenjiv je općenito..; A preliminary detection of complex hydrological relations in karst systems can be carried out through analysing precipitation and discharge time-series, with an emphasis on the importance i.e. recommendation for implementing higher-order partial cross-correlation function. Partial cross-correlation function isolates control time series that have a significant influence on the correlation of observed input-output precipitation and discharge time-series. The paper’s contribution is shown through the implementation of correlation and higher order partial correlation analysis to characterize hydrological relations of the two neighbouring karst springs and their precipitation – discharge relation. The analysis was based on available hourly values of meteorological dana (precipitation, temperature and relative air humidity) and hydrological data (discharges) from the stations in the basins of the springs Jadro and Žrnovnica. It was proven that the time-series of temperatures, relative humidity and discharges have a significant influence on the precipitation-discharge correlation of dry and wet periods. The demonstrated approach improved the investigation of complex hydrological relations of the two neighbouring karst springs and can be generally applied.