Numerička analiza pronosa naftnog onečišćenja u luci Split / Goran Lončar1*, Marin Paladin1, Dalibor Carević1, Gordana Beg-Plakar2, Vladimir Andročec1.
Sažetak

Prikazana je numerička analiza pronosa naftnog onečišćenja u akvatoriju luke Split uslijed nastupa ekološkog incidenta. Motivacija za provedbu ovih analiza vezana je uz stvarnu ekološku nesreću koja se dogodila 22.3.2010. oko 19 h na vezu 12/13 gata Sv. Petra pri čemu je isteklo oko 34 tone dizela D2.. Numeričke analize hidrodinamike i pronosa provedene su uz hipotetsko i stacionarno modelsko vjetrovno forsiranje s brzinama 5, 10 i 15 m/s iz smjerova NE, E, SE, S, SW i NW. Unos 34 tone naftnog onečišćenja modeliran je sa stacionarnim protokom tijekom 60 minuta a simulacijama je obuhvaćen i nastavni period od 17 sati. Numeričkim modelom su osim disperzijskog procesa obuhvaćeni i reakcijski procesi emulzifikacije i disolucije uz definirane ovisnosti o temperaturi zraka, evaporaciji, naoblaci te toplinskoj emisivnosti vode, zraka i nafte.. Rezultati provedenog istraživanja ukazuju na formiranje potencijalnih zona u kojima dolazi do zadržavanja nafte. Upravo te zone predstavljaju položaje na kojima bi se moglo lokalno intervenirati u smislu povećanja učinka sanacijskih mjera..; The paper presents a numerical analysis of oil pollution transfer in the local seas of Split harbour due to the occurrence of an environmental accident. The analyses were conducted in relation to the actual environmental accident of 22 March 2010 at about 7 p.m. on berth 12/13 of Sv. Petar pier, when about 34 tonnes of diesel D2 spilled out. . Numerical analyses of hydrodynamics and transfer were conducted with hypothetical and stationary wind force velocities of 5, 10 and 15 m/s from the NE, SE, S, SW and NW directions. The inflow of 34 tonnes of oil pollution was modelled with stationary flow in the period of 60 minutes, while simulations also included the follow-up period of 17 hours. The numerical model included, aside from the dispersion process, the reactive processes of emulsification and dissolution, with defined dependence on air temperature, evaporation, cloud cover and thermal emissiveness of water, air and oil. . Results of the conducted investigation indicate formation of potential oil retention zones, i.e. locations where local interventions could be carried out with increased effects of rehabilitation measures.