Dugoročne promjene prosječnih godišnjih protoka / Dušan Trninić1*, Tomislava Bošnjak2.
Sažetak

Osnovni cilj ovoga rada bio je da se na temelju analiza dugih vremenskih serija o protocima kao što je npr. vremenska serija Dunava kod Oršove koja ima duljinu niza od 171 godinu (1840.-2010.) definiraju neke karakteristike srednjih i prosječnih godišnjih protoka u prošlosti, kao i da se na temelju analiza izlaza iz regionalnog klimatskog modela RegCM3, koji između ostalog, procjenjuju moguće promjene otjecanja u bližoj i daljnoj budućnosti za područje Hrvatske i bliže okolice. Analize vremenske raspodjele otjecanja metodom sumarne krivulje odstupanja (RAPS metoda) pokazale su da se sumarna modulna odstupanja srednjih godišnjih protoka ponašaju slično na analiziranim hidrološkim stanicama na Dunavu i Savi i da pokazuju postojanje sušnih i kišnjih razdoblja s napomenom da intenzitet sušnosti/vlažnosti nije isti i da pojave nisu istovremene. Nakon što su analizirane dugoročne promjene srednjih i prosječnih protoka na nekim hidrološkim stanicama na Dunavu i Savi, počev od 1840. godine do danas, pogledano je što će se najvjerojatnije događati u bliskoj budućnosti na području Hrvatske i bliže okolice. Prisutna je izražena sezonska i prostorna varijabilnost u iznosu i predznaku promjene otjecanja. Najvažnija promjena, kao rezultat izlaza iz regionalnog klimatskog modela RegCM3, odnosi se na izražen signal mogućeg smanjivanja količine oborina i površinskog otjecanja tijekom jeseni.. Rezultati ovoga rada su pokazali da treba nastaviti s monitoringom: meteoroloških, hidroloških, hidrogeoloških, morfoloških, psamoloških i drugih veličina, uz uvažavanje antropoloških utjecaja i klimatskih varijabilnosti i promjena. Isto tako treba nastaviti s razvojem regionalnih klimatskih modela koji nam daju procjenu onoga što će se dešavati u bliskoj i daljnjoj budućnosti. Samo takvim pristupom moći će se odgovoriti sve većim potrebama za vodom koja kao ključna sirovina, koja je prostorno i vremenski vrlo nejednoliko raspoređena, i sve više postaje čimbenik ograničavanja gospodarskog i društvenog razvoja, pa prema tome i čimbenik politike..; The primary aim of this paper was the definition of some characteristics of mean and average annual discharges in the past based on analyses of long-time series of discharge, e.g. the Danube time series at Oršova (1840-2010), and the estimate, based on analyses of outputs of the regional climate model, RegCM3, which, among other things, assess potential runoff changes in the near and far future for the area of Croatia and its close vicinty. Analyses of temporal distribution of runoff by summary deviation curve (RAPS) method indicate that summary modular deviations of mean annual discharges behave in a similar manner at the analyzed hydrological stations on the Danube and Sava Rivers, and also the existence of dry and rainy periods, while noting that dry/wet intensity is not identical nor occurring simultaneously. Following the analyses of long-term changes of mean and average discharges at some hydrological stations on the Danube and Sava Rivers from 1840 until the present, the most probable  evelopments in the near future in the area of Croatia and its close vicinity were considered. A marked seasonal and spatial variability in view of runoff amount and trend is present. The most important change, as a result of deviation from the regional climate model RegCM3, relates to a strong indication of potential decrease in precipitation quantities and surface runoff during autumn.. The results of the paper show that monitoring should continue – of meteorological, hydrological, hydrogeological, morphological and other aspects, while taking into account anthropological impacts and climate variabilities and change. The development of regional climate models should also continue, since it enables assessment of events which will happen in the near and far future. Only this approach will enable us to respond to ever growing needs for water as a key raw material whose spatial and temporal distribution is very uneven and which is increasingly becoming a limiting factor to economic and social development, i.e. a factor affecting politics as well.