Dojransko jezero je smješteno na sjeveroistočnom djelu Balkanskog poluotoka. Njegov sliv kao i vodnu masu dijele susjedne države Makedonija i Grčka. Taj vrijedni rezervoar vode, u inače vrućem i sušnom području, ugrožen je od strane klimatskih promjena koje brojni stručnjaci objašnjavaju kao posljedicu globalnih antropogenih djelatnosti, ali i uslijed lokalnih antropogenih utjecaja, prije svega nekontroliranog i pretjeranog korištenja vode jezera i okolnih podzemnih voda za potrebe poljoprivredne proizvodnje. U razdoblju od 1989. do 2002. došlo je do naglog snižavanja razine vode u jezeru za čak 5 metara, što je utjecalo na pogoršanje kakvoće vode, redukciju planktona, opadanje biološke raznolikosti, smanjenja broja ptica, ali je uzrokovalo i brojne negativne ekonomske, socijalne i političke posljedice. Od 2003. Do 2010. godine došlo je do porasta vodostaja za oko 3 m. U članku su se pokušali utvrditi razlozi takvog ponašanja. Za ispunjavanje tog zadatka na raspolaganju su nam stajali samo podatci oborina, temperatura zraka i vodostaja mjereni na makedonskoj strani u razdoblju od 1951. do 2010. godine. Analize su pokazale da bitan utjecaj na snižavanje razine vode u jezeru ima povišenje temperature zraka, a utvrđen je i utjecaj antropogenih zahvata.Lake Dojran is located in the north-eastern part of the Balkan Peninsula. Its basin and water mass is shared by Macedonia and Greece. This valuable water storage in an otherwise hot, dry area is endangered by climate changes which, according to numerous experts, are consequential to global anthropogenic activities, but also local anthropogenic impacts, primarily uncontrolled, excessive use of lake water and surrounding groundwater for purposes of agricultural production. In the period from 1989 to 2002, a sudden decrease of the lake water levels occurred, by even up to 5 m, which caused deterioration of water quality, plankton reduction, decreased biodiversity, reduction of bird numbers, as well as numerous negative economic, social and political consequences. From 2003 to 2010, water levels rose by about 3 m. In the paper, an attempt was made to determine the reasons for such behaviour. For achievement of this objective, the only available data were data on precipitation, air temperatures and water levels measured on the Macedonian territory in the period from 1951 to 2010. Analyses showed that an important role in the lowering of water levels in the lake was played by increased air temperature, along with the impacts of anthropogenic activities.